Ako vam uspavljivanje deteta zamenjuje kardio vežbe i posle napornog dana ne možete da se izborite sa idejama, prohtevima i živahnom prirodom vašeg mališana kada je vreme za krevet, sasvim je prirodno da u umoru (i očajanju) posegnete za telefonom ili tabletom uz koje se dete maltane samo uspava, gledajući crtaće ili pesmice koje voli.

Ali studije koje se sprovode na ovu temu daju neke informacije zbog kojih ćete možda da napustite ovu praksu pred spavanje, koliko god to teško bilo. Jedna od njih je sprovdena od strane Državnog univerziteta Arizone koja je pratila 547 dece starosti od 4-8 godina. Roditelji su vodili dnevnike svakog dana gde su beležili dečije obrasce spavanja i upotrebu elektronskih uređaja. Takođe su popunili anketu gde su odgovarali na pitanja o temperamentu deteta, kao i o sposobnostima deteta da kontroliše svoje ponašanje. Pored toga, deca su nosila na rukama uređaje nalik na sat koji su pratili njihovo kretanje i ambijentalno svetlo oko njih. Ovaj uređaj je davao istraživačkom timu informacije o tome kada i koliko dugo su deca spavala.

Ova studija je pokazala da deca koja nisu imala ’kontakta’ sa ekranima u toku dana spavala su u proseku 23 minuta duže i išla na spavanje u proseku 34 minuta ranije za razliku od dece koja su skoro uvek pred spavanje imala dodira sa telefonom ili tabletom. Kada se sabere, 23+34 minuta je malo manje od sat vremena, pa možda inicijalno ne zvuči toliko puno, posebno ako time zaštitite sebe od dodatnog stresa i mučenja sa uspavljivanjem.

Ali – važno je da imate u vidu koliko je kvalitetan, konzistentan san ključan u odrastanju i koliko utiče na različite aspekte razvoja, od koncentracije, preko ponašanja i motorike, pa sve do sposobnosti za učenje i dobijanja na težini. Jedna studija sa Pen State Univerziteta iz 2018. je čak pronašla da deca koja su imala neredovan raspored pre spavanja i klizno vreme za odlazak u krevet imala su više šanse za razvoj gojaznosti i hroničnh bolesti kasnije u životu. Čak i kad se uporede podaci osmogodišnjaka i petnaestogodipnjaka – oni koji su imali tačno vreme za spavanje su sa 15 godina bili boljeg generalnog zdravlja nego deca koja su imala fleksibilan ritam spavanja.

Još jedna zanimljivost iz studije iz Arzone jeste da su deca čiji je san bio najviše remećen gledanjem u ekran pred spavanje imala najniže rezultate na stavci ’svesno kontrolisano ponašanje’. To može da se definiše uz pomoć primera – da deca koja imaju niske ocene na toj stavci su deca koja ne mogu da sačekaju da otvore rođendanski poklon, lako im se može odvući pažnja i generalno nemaju mnogo strpljenja za aktivnosti u vezi sa učenjem.

Kada sagledate ove rezultate i uzmete ih u obzir prilikom ’doziranja’ upotrebe savremenih tehnologija kod vaše dece, a posebno u periodu pred spavanje, definitivno treba da razmislite koliko želite da pokleknete zarad budućeg benefita vašeg mališana. Ukoliko je ovo već praksa kod vas, očekujte protivljenje, jer neće biti lako odvići dete od nečega što toliko voli, ali ako stavite gledanje u telefon ili tablet na spisak aktivnosti koje se ne rade pre odlaska u krevet, kompenzujte to nekim drugim zabavnim aktivnostima u toku dana ili vikenda, da tranzicija bude lakša.

Koliko god da je teško, držite širu sliku u glavi i potrudite se da istrajete zarad dugoročnog benefita i zdravije budućnosti vašeg deteta.